mr.sc. ZLATA JAŠKA dr.med.
seminarski rad na Poslijediplomskom studiju iz Nutricionizma
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Zagreb, srpanj 2005.
ALGE
HRANA IZ PRADAVNINE ZA 21. STOLJEĆE
S a d r ž a j :
Postanak svijeta – evolucija
Prehrana algama od pamtivijeka
Današnje vrijeme – 21. stoljeće
Što su alge,
- podjela
Alge kao lijek
Osobine algi
- posebnosti
Rješenje problema gladi u svijetu
AFA – kraljica nutricionizma
- prvi organizam
- okružje i žetva
- na početku prehrambenog lanca
- nutrijenti
- proteini
- lipidi
- minerali
- vitamini
- encimi
- pigmenti
- ostalo
- posebnosti
- što kažu stručnjaci
Zaključak
Literatura
Postanak svijeta – evolucija
Alge su sudjelovale u stvaranju svijeta na planeti Zemlji. Zato počinjemo s postankom svijeta.
Svemir je nastao velikim praskom prije 10-20 milijardi godina. Materija se razletila na sve strane. Postupnim zgušnjavanjem plina i sitnih čestica nastale su zvijezde i planeti, koja su grupirana u zviježđa. Naša planeta Zemlja nalazi se u Sunčevu sustavu na rubu zviježđa koje nazivamo Mliječni put ili Kumova slama. Ona je jedinstven plavi planet usred tamnog svemira. Oko Sunca, koje je staro oko 5 milijardi godina, kruži 9 planeta koje su različito udaljene, različite veličine i brzine kretanja (Merkur, Venera, Zemlje, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton).
U početku stvaranja, prije 4,7 milijardi godina, Zemlja je bila užarena masa koja se zbog obilnih oborina postupno hladila. Stvorila se čvrsta kora, nastali su praoceani. Učestale vulkanske erupcije mjenjale su sastav praatmosfere koja je bila bez kisika. U njoj su se električnim pražnjenjem (munje i gromovi) te djelovanjem ultraljubičastog zračenja, atomi vodika, dušika i ugljika spajali u složenije molekule. Taj proces nazivamo kemijskom evolucijom. Ona se najprije zbivala u praatmosferi, a kasnije su ti spojevi oborinama dospjeli u vodu, gdje su postupno nastajali sve složeniji spojevi.
Postojaniji su se spojevi udruživali u još složenije tvari kao što su nukleinske kiseline sa svojstvom stvaranja novih molekula. Nastali su predstanični oblici koji su bili prijelazni sustavi prema jednostavnim živim bićima. Tako je započela biološka evolucija.
Pretpostavlja se da su prva živa bića nastala u praoceanu, u uvjetima visoke temperature i bez prisutnosti kisika, prije otprilike 3,7 milijardi godina. Bili su to sićušni organizmi nalik na bakterije koji još nisu bili prave stanice. Postupno vrlo sporo razvijali su se složeniji oblici.
Kada su se pojavili organizmi koji su imali sposobnost fotosinteze (sami su sebi proizvodili hranu i pri tome izlučivali kisik), a to su bile modrozelene alge (zvane još i cijanobakterije), u praatmosferu se oslobađao kisik čime se njegov sastav promijenio i počeo se stvarati ozonski sloj. Nastala je atmosfera pogodna za razvoj složenijih živih bića i evolucija je otada tekla lakše i brže.
Trebala je proći još koja milijarda godina da se razviju praživotinjski oblici te još jedna milijarada da se počnu razvijati složeniji organizmi.
Ako bi evoluciju na Zemlji (staru 4,7 milijardi godina) figurativno prikazali u jednom danu (24 sata) tada je naša Planeta nastala u nultom satu. U 4. satu su nastali prvi oblici živih bića, anaerobni heterotrofni organizmi. U 10. satu jednostavni, aerobni, autotrofni organizmi koji su imali sposobnost fotosinteze (tu spadaju modrozelene alge) U 16. satu praživotinje, najednostavniji organizmi s pravom jezgrom. Nakon 20 sati razvijaju se višestanični organizmi. Sisavci se pojavljuju u 24. satu, a čovjek zadnjih 5 minuta.
Pojava života, jednostaničnih i višestaničnih organizama te čovjeka veličanstveni je događaj u prirodi koji je ovisio o mnoštvu čimbenika ne samo na našem planetu nego i u cijelome svemiru. (2)