ALGE
DIVLJA HRANA iz PRADAVNINE
Alge su zaslužne da je Zemlja, koja je do tada bila pusta, obavijena otrovnim plinovima i za život neprijazna, postala prostor gdje lako žive biljke, životinje i čovjek.
Sva živa bića na planeti, posredno ili neposredno, povezana su s postojanjem algi. One danas još uvijek proizvode 80-90 % kisika i podloga su u prehrambenom lancu životinja i čovjeka.
Od svih izvora hrane na Zemlji one su najbogatiji izvor hranjivih tvari, zato hraneći se algama lako možemo poboljšati svoje psihofizičko stanje: vitalnost, fizičku izdržljivost, sposobnost koncentracije i raspoloženje.
RAZNOVRSNOST
Alge postoje već više od 3,5 milijarde godina, dulje nego li svi ostali oblici života na zemlji. Do sada je otkriveno oko 50000 vrsta. Nalazimo ih posvuda: u vodi, zraku, zemlji pa čak i našim crijevima. Jako su otporne. Čak ih je moguće naći u vrućim vodama gejzira i vječno zaleđenim predjelima planeta, kao i na vječno bijelom Kilimandžaru. Neke su tako malene da ih možemo vidjeti samo mikroskopom koji povećava 1000 puta, druge su veće od plavetnog kita koji se hrani isključivo planktonskim algama. Najveće alge narastu do 50 metara dužine. To su smeđe morske alge takozvane kelp alge.
Alge su pronašli i u atmosferi. Tamo se razmnožavaju, a jedan dio otud dođe i na Zemlju.
Poznajemo smeđe alge (wakame, hiziki, arame, kombu), zelene (chlorella), modrozelene (AFA i spirulina), zlatne, crvene (nori). Što je alga tamnija, sadrži više hranjivih tvari. Spomenimo kao zanimljivost činjenicu da je Crveno more dobilo ime po jednoj od crvenih algi.
Alge se nezamislivo brzo razmnožavaju. Neke od njih se dijele tako brzo da u jednom danu iz jedne jedine alge nastane milijun novih organizama. Ako to uzmemo u obzir, ne čini se pretjerana tvrdnja nekih zagovornika dodatne ishrane s algama koji tvrde da algi ne može ponestati te da bi njihova energijska vrijednost lako mogla riješiti problem gladi u svijetu.
SPOSOBNOST ALGI
Alge su bila prva živa bića koja su fotosintezom proizvela kisik. Proizvode 3 puta više kisika od svih drugih biljnih vrsta zajedno, stoga su važniji izvor kisika na nešem planetu negoli prašume.
Puno vrsta algi je neprestano u pokretu. Najaktivnije među njima vodu usisaju u sebe, pretaču i opet izluče. Druge plivaju po širokom moru. Neke alge, koje žive u jezerima, po noći zarone na dno, a po danu izlaze opet na površinu. Kada ljeti sja vrelo sunce, proces je obrnut; po danu zarone u dubinu jezera kako im prejako sunce ne bi oštetilo osjetljive stanice, noću izlaze na površinu.
Alge sadrže više mineralnih tvari i vitamina od majčinog mlijeka, prije svega puno bjelančevina, čak do 68 % (alge AFA).
Pročitaj sve u word-u